Zemljopis
Hrvatska ima:
- jezera i brežuljke na kontinentalnom sjeveru i sjeveroistoku (središnja Hrvatska i Slavonija kao dio Panonske nizine);
- pošumljene planine u Lici i Gorskom Kotaru, što spada u Dinaride;
- kamenitu obalu na Jadranskom moru (Istra, Sjeverno Primorje i Dalmacija).
Klima je u unutrašnjosti Hrvatske umjereno kontinentalna, u gorskoj Hrvatskoj pretplaninska i planinska, u primorskom dijelu mediteranska (sa suhim i toplim ljetima te vlažnim i blagim zimama), a u zaleđu submediteranska (s nesto hladnijim zimama i toplijim ljetima).
S prosječno 2.600 sunčanih sati u godini jadranska je obala jedna od najsunčanijih u Sredozemlju, a temperatura mora ljeti je od 25C do 27C.
Površina mora: 33.200 km2
Površina zemlje i mora: 89.810 km2
Ukupna gospodarska površina: 113.680 km2
Dužina kopnenih granica: 2.028 km
Dužina obale: 5.835 km
Dužina obale kopnenog dijela: 1.777 km
Dužina obale na otocima: 4.058 km
Broj otoka: 1.185 (66 naseljenih)
Važniji gradovi u Hrvatskoj su Zagreb (glavni grad), Split, Dubrovnik, Rijeka, Osijek, Zadar, Karlovac, Knin,Gospić ( sjedište najveće Hrvatske županije) Šibenik, Slavonski Brod, Krk (najveći i najrazvijeniji otočni grad)…
Povijest
Hrvati su slavenski narod koji je doselio u današnje područje Hrvatske tijekom 7. stoljeća. Nakon razdoblja vladanja hrvatskih knezova i kraljeva, Hrvati su 1102. godine sporazumno potpali pod vlast Mađara. Sredinom 15. stoljeća mađarsko je kraljevstvo pretrpjelo teške udarce zbog širenja Otomanskog Carstva, zbog čega je Hrvatski sabor pozvao Habsburgovce da preuzmu vlast nad Hrvatskom. Nakon niza bitaka, u 18. stoljeću velik se dio zemlje oslobodio turske vlasti, ali Hrvatska je dovedena u upravnu ovisnost o Ugarskoj. Nakon dugog razdoblja pod Mlecima, hrvatska je obala 1813. godine postala austrijskom pokrajinom.
Nakon Prvog svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, Hrvatska je ušla u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. Istra, Rijeka i Zadar potpali su pod talijansku vlast. Kraljevina SHS je 1929. godine preimenovana u Kraljevinu Jugoslaviju. Hrvatska postaje banovina 1939. godine. Za vrijeme Drugog svjetskog rata osniva se Nezavisna Država Hrvatska (1941-1945). U to vrijeme Hrvatska je imala svoje povijesne granice do Drine, a Dalmacija je bila pod okupacijom Italije. Snažan partizanski pokret i paralelna vlast na oslobođenim područjima, te oslobađanje vlastitim snagama dovode do toga da je nakon rata Hrvatska postala dio nove, socijalističkeJugoslavije.
1991., godinu dana nakon prvih demokratskih izbora, Hrvatska je proglasila neovisnost. Iste je godine počeo rat sa srpskim agresorom, koji je završio1995. godine hrvatskom pobjedom. Hrvatska je 1992. godine primljena u Ujedinjene Narode kao punopravni član.
Politika
Od usvajanja novog ustava 1990. godine, Hrvatska je parlamentarna demokracija.
Predsjednik Republike je poglavar države, a bira se na pet godina. Osim što je vrhovni zapovjednik oružanih snaga, predsjednik države predlaže predsjednika Vlade, kojeg imenuje Sabor.
Hrvatski sabor je jednodomno zakonodavno tijelo s najviše 160 zastupnika, a bira se općim izborima na mandat od četiri godine. Sabor svake godine zasjeda tijekom dva razdoblja: 15.1. – 15.7. i 15.9.-15.12.
Na čelu Vlade je predsjednik Vlade, koji ima 2 potpredsjednika i 14 ministara zaduženih za određena područja upravljanja. Vlada, kao izvršna vlast, predlaže zakone i proračun, izvršava zakone, te vodi inozemnu i domaću politiku zemlje.
Hrvatska ima trojni sustav sudstva: vrhovni sud, županijske sudove i općinske sudove. Ustavni sud presuđuje u pitanjima koji se tiču ustava.
Županije
Hrvatska je podijeljena na 20 županija i jedan grad* koji ima status županija :
Zagrebačka
Krapinsko-zagorska
Sisačko-moslavačka
Karlovačka
Varaždinska
Koprivničko-križevačka
Bjelovarsko-bilogorska
Primorsko-goranska
Ličko-senjska
Virovitičko-podravska
Požeško-slavonska
Brodsko-posavska
Zadarska
Osječko-baranjska
Šibensko-kninska
Vukovarsko-srijemska
Splitsko-dalmatinska
Istarska
Dubrovačko-neretvanska
Međimurska
Grad Zagreb*
Gospodarstvo
Gospodarstvo se zasniva na lakoj industriji, kao i sektoru usluga. Turizam je značajan izvor prihoda.
Stanje hrvatskog gospodarstva je tipično za zemlje u tranziciji iz komunizma. Iako je došlo do privatizacije i preustroja u svim područjima, glavni problemi su velika nezaposlenost i slabe gospodarske reforme. Situaciju otežava loš sustav sudstva i administracije, pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama.
Stanovništvo
Većinu stanovništva Hrvatske čine Hrvati. Glavne manjine su Srbi, Bošnjaci, Talijani, Mađari i drugi. Demografska tranzicija je završena: prirodni prirast mjeri se u promilima. Očekivani životni vijek i pismenost su veliki.
Glavna vjera je katoličanstvo, a postoje i vjerske manjine.
Službeni jezik je hrvatski, koji spada u južnoslavenske jezike i koristi latinicu.
Kultura
Hrvatska se kultura zasniva na trinaeststoljetnoj povijesti iz koje su očuvani mnogi spomenici, umjetnička i znanstvena djela. Hrvatska ima šest spomenika svjetske baštine i osamnacionalnih parkova. Zanimljivo je da je Hrvatska ostavila trag i na povijesti kravata kao izvor tih odjevnih predmeta.
Hrvatska je dala mnoge umjetnike i znanstvenike svjetskog glasa kao što su kipar Ivan Meštrović, fizičar Ruđer Bošković, fizičar Nikola Tesla i mnogi drugi. Posebnost Hrvatske su njezini brojni i plodni izumitelji, među koje spadaju Eduard Slavoljub Penkala (nalivpero) i Faust Vrančić (padobran), tu su još književnici kao Miroslav Krleža, August Šenoa, Antun Branko Šimić, Silvije Strahimir Kranjčević, Antun Gustav Matoš, Slavko Kolar, Marin Držić, Marko Marulić, Ivan Gundulić, Vladimir Nazor, Tin Ujević te ostali pisci.
Državni blagdani (neradni dani)
| 1. siječnja | Nova godina | |
| 6. siječnja | Sveta tri kralja | |
| dan nakon Uskrsa | Uskrsni ponedjeljak | klizni datum |
| 1. svibnja | Praznik rada | |
| 60 dana nakon Uskrsa | Tijelovo | klizni datum |
| 22. lipnja | Dan antifašističke borbe | |
| 25. lipnja | Dan državnosti | |
| 5. kolovoza | Dan pobjede i domovinske zahvalnosti | |
| 15. kolovoza | Velika Gospa | |
| 8. listopada | Dan neovisnosti | |
| 1. studenog | Svi sveti | |
| 25. prosinca | Božić | |
| 26. prosinca | Sveti Stjepan |
Izvor: hr.wikipedia.org