Info Croatia

Neki dan sam u konzumu primjetio da su već započeli sa prazničnim uređivanjem trgovine. Malo je apsurdno da za praznik koji traje jedan dan (25.12.) dekoracija traje puna dva mjeseca, no i to je samo biznis. Očito se ljudi u sveopćoj praznini i besmislu života (kuća - posao - televizija i tako u krug) ipak vole malo izgubiti u nekim slatkim iluzijama i bajkama: čija prodaja nekom donosi ogroman profit.O tome zanimljiv članak donosi i većernji list:

Uz redovite 8,3 milijarde kuna, koliko mjesečno kod nas građani ostave u trgovini na malo, u prosincu će se u blagajne velikih trgovačkih kuća, šoping-centara i autosalona sliti još između jedne i jedne i pol milijarde kuna, piše Večernji list.

Međutim, isto je tako zanimljivo pogledati na šta naši ljudi troše svoj (često) teško zarađeni novac:

Prvih devet mjeseci ove godine promet u trgovini na malo realno je povećan samo 3 posto, s tim što stagnira prodaja hrane i mesa, značajno pada vrijednost prodanog voća i povrća te tekstila, a raste samo broj prodanih automobila više klase.

 Dakle, očito je da love više nema te da se i dalje dešava raslojavanje: srednji sloj nestaje većina klizi prema siromašnijim slojeva, a pojedinci postaju jako bogati. No ako love više nema, kako je moguće da se troši sve više?

U skladu s potrošačkim pravilima koje diktira suvremeni način života, troše se i postojeći, ali još više i budući prihodi. Uz redovite mjesečne prihode građana, čiju okosnicu čine plaće i mirovine s mjesečnim fondom od oko 7 milijardi kuna, potrošnju će uz kredite i kartice ‘nabildati’ i dodatne nagrade i božićnice koje će se početi isplaćivati početkom prosinca.

Radi se uglavnom o životu na dug. S jedne strane imamo blještavu božičnu iluziju, a sa druge tužno i sivo stanje minusa na tekućem računu na koji nam banke uljudno zaračunavaju kamate koje nas i dalje crpe. No problem nije u bankam, problem je u našim glavama, našem načinu života i pretjeranim željama koje nas tjeraju da živimo preko svojih mogućnosti. Jer ako pogledamo realno, jedino što kupujemo je iluzija: zar poslije božičnih i novogodišnjih blagdana ne ostaje neka praznina u nama? Koliki se dio nas poslije tog blještavog tjedna osjeća posebno sretno i zadovoljno? Iluzija je prošla a svakodnevna siva stvarnost se vratila.

Velike trgovačke kuće tijekom blagdanske groznice povećavaju prodaju 30-ak posto, s tim što se najviše novca slije u tvrtke koje ugovore potrošnju božićnih bonova. Banke su također pojačale kreditnu aktivnost, pa iz mjeseca u mjesec krediti stanovništvu rastu za visokih dvije milijarde kuna.

Trećina te svote završi u stambenim kreditima, ali ostatak su krediti za automobile i ostale oblike potrošnje. Uočeno je i povećanje udjela minusa na tekućem računu, koji su zbog visokih kamatnih stopa najnepovoljniji oblik zaduživanja.

Sve su to neke činjenice koje mi svi više manje zanamo, no zanima me hoće li netko od nas promjeniti nešto sa svojim "božičnim investicijama"? Više o temi pročitajte u članku Večernjeg Lista.