Info Croatia

Academia Cravatica ovog ljeta pokreće još jedan spektakularan projekt, kojem je osnovna ideja povezivanje svih regija u Hrvatskoj postavljanjem crvenog konca (vrpce), koji simbolizira povezivanje hrvatskih kulturnih i geografskih različitosti u cjelinu, uz državne granice i organiziranjem različitih događanja u gradovima i zanimljivim turističkim lokacijama.

Projekt kreće iz Dubrovnika u koji se nakon šezdeset dana vraća i u kojem se kao finalni čin projekta crveni konac veže učvor kravate. Procjenjuje se da će na tom putu, trasi kravate, na razne načine u projektu sudjelovati više od milijun ljudi. U realizaciju projekta uključivat će se i lokalne sredine, svaka sa svojim događanjem u suradnji s ustanovom Academia Cravatica i glavnim i lokalnim sponzorima.

Kao i u projektu «Kravata oko Arene» i u ovom projektu Hrvatsku se, putem kravate kao medija, posvješćuje njezinim građanima, ali i svijetu. Crvena boja konca, dugačkog oko 4000 kilometara, nosi višestruko simbolične poruke ljubavi (od ljubavi muškarca i žene, domoljublja, do poziva na suživot i zajedništvo među narodima svijeta).

CILJEVI PROJEKTA

1. Crvenim koncem, dugačkim preko 4000 kilometara, položenim uz kopnene i morske granice, povezati i zagrliti Hrvatsku noseći višestruko simbolične poruke ljubavi, povezujući hrvatske krajeve i uspostavljajući bliskost sa stanovnicima susjednih država.
2. Istaknuti prirodna bogatstva Hrvatske, njezin kulturni identitet i promovirati Hrvatsku kao Domovinu kravate.
3. Istaknuti osobitosti i specifične prednosti pojedinih krajeva. Pobuditi zanimanje za mogućnosti razvoja neiskorištenih resursa.
4. Uključiti stanovništvo uz granicu (ali i ostale građane), govoreći o njihovom životu kakav jest i kakav bi mogao biti; povezujući hrvatske županije, ali uspostavljajući kontakte i sa stanovnicima graničnih područja susjednih zemalja.

SADRŽAJ AKTIVNOSTI

Osnovna skupina (desetak ljudi) obilazi hrvatske granice (pješice, jašući, plivajući, ploveći), uz granicu postavlja crveni konac i simbole koji će biti pripremljeni. U postavljanju kravate uz hrvatske granice, odabrat će se najpogodniji put. Građani će moći dijelove ostavljenog crvenog konca kravate uzeti kao suvenir. Planira se obići više od 4.000 km hrvatskih granica:

1. oko 1.307 km kopnene granice
2. oko 1.066 km granica na rijekama
3. oko 945 km granica na teritorijalnom moru
4. oko 800 km morske granice gospodarskog pojasa

Tom glavnom timu priključuju se i drugi građani. Planira se zadržavanje u pojedinim područjima (gradovi, sela, planine) i izvođenje određenih programa: izložbe, koncerti, priredbe, sportska natjecanja, uključivanje u proslave koje se u to vrijeme na tim mjestima događaju… Planira se uspon na najviši vrh u Hrvatskoj (Dinara 1831 m) velikog broja ljudi, predviđa se uključenje velikoj broja čamaca na rijekama, konvoj brodova i brodica na Jadranu, jahanje konja posavca uz Savu, lipicanca uz Dunav…

Planiran početak projekta je 10. srpnja, a završnica 8. rujna 2006. Čvorišna točka, početak i kraj projekta «Kravata oko Hrvatske» je DUBROVNIK: upoznavanje s biserom svjetske i hrvatske kulturne baštine, obilazak zidina, uz poziv turistima; prikaz Dubrovnika na nov način, putem medija kravate.

U nastavku navodimo neke od lokacija i primjere mogućih događanja tijekom projekta:

1. 10. srpnja PRIDVORJE

• Prvi dan započinje predstavljanjem projekta: priča o projektu, ciljevi, simbolika projekta
• Predstavljanje Dubrovačko-neretvanske županije i njezinih običaja: tradicijski plesovi, spjevovi, hrana, glazbene i arheološke specifičnosti dočarane izvedbom domaćina.
• Iz Pridvorja se vraćamo u Dubrovnik i krećemo u smjeru Vrlike. Na putu se susrećemo s karakteristikama i običajima Slana, Neuma, Opuzena, Metkovića, Vrgorca, Poljica i Sinja.
• Iz smjera Neuma kretat ćemo se pješice prema Kleku, zatim s Kleka (s kamenjara) prelazi se na brodicu (pomorski put) na Malostonski kanal te se obilazi Klek u smjeru Metkovića.
• U Metkoviću, Naroni, suživljavamo se s krajem prelaskom preko Neretve, predstavljanjem tradicionalnih jela i glazbe, te susretanjem s povijesnim brodicama.
• Nakon Metkovića krećemo put Vrgorca, Imotskog i Splitsko – dalmatinske županije.
• U Imotskom ćemo okusiti jela ispod peke, okrijepiti se zvucima folklora, gange.
• Potom krećemo put Kamenskog gdje će nam domaćini otkriti priču o Kamešnici.
• Iz Kamenskog krećemo putem općina Tijarice, Jabuke, Otoka, Obrovca Sinjskog do grada Sinja. U Sinju se upoznajemo s tradicijom i običajima Sinjskoga kraja (priča o sinjskoj alci, alkarima, kratka povijest kraja) i Šibensko – kninske županije.

2. 21. srpnja ZAGVOZD

• - U Zagvozdu organiziramo 2. događanje i susret s „Malim mistom“. Upoznajemo običaje ovoga junačkoga kraja, kulinarske specijalitete, folklorne plesove i spletove te priče iz ovoga kraja. Domaćini nam pripremaju pravu kulturnu poslasticu, naime Glumci u Zagvozdu pripremit će razne izvedbe na glumačkim daskama te još jednom svima upriličiti svoje majstorstvo u glumačkoj umjetnosti!
• - Izložbom Imoćani u kravatama s početka 20. stoljeća koju organizira Academia Cravatica, prikazat će se kako su stari Imoćani još prije stotinjak godina vezivali kravate. Otvaranje izložbe popratit će i predstavljanje galantara, tradicionalnih imotskih trgovaca koji su noseći galantarske torbe, krstarili od Beča do Praga i dalje, po cijeloj Europi.
• - Konac potom kreće putem Kijeva, Polača i Knina. U Kninu saznajemo povijesne i kulturne osobitosti toga kraja, te strateške važnosti kninskoga kraja u kritičnim trenucima naše domovinske povijesti.
• - Iz Knina putujemo za općine Golubić, Strmicu, a od Strmice preko Ujilice ili Ilice do Martin Broda. U Martin Brodu je mali predah u zvuke i mirise kraja uz predstavljanje Zadarske županije.
• - Na našemu putovanju prolazimo sljedeće krajeve i općine:  Srb, Suvaja, Doljani, G. Lapac, D. Lapac, prolazimo pokraj Ozeblina putem Frkašića, Bjelopolja, Korenice, Vrela, Ličkog Petrovog Sela, Drežnik-Grada, Rakovice, općine Bročanac, Slunj, Cetingrad.
• - U Cetingradu se zaustavljamo uz predstavljanje Ličko – senjske županije, poslušat ćemo priču domaćina o znamenitostima kraja. Priča će nas vratiti u prošlost i na poslijepodne sa Zrinskima u obliku scenskog prikaza (Priča o Cetinskom saboru).
• - Konac kreće na put prema Hrvatskoj Kostajnici putem Maljevca, Starog Sela do Dvora. Od Dvora do Kostajnice konac putuje brodicom (gumenjak) i prolazi pored općine Divuša.

3. 28. srpnja HRVATSKA KOSTAJNICA

• U Hrvatskoj Kostajnici po treći put susrećemo se s ekipom “Malog mista” Susrećemo se s poviješću Sisačko – moslavačke županije, njezinim karakteristikama i navikama stanovnika.
• Domaćini nam predstavljaju svoje običaje, folklorne izvedbe. Put nas vodi prema Hrvatskoj Dubici i Jasenovcu. Od Dubice put nastavljamo brodicom budući da je rijeka Sava plovna cijelim dijelom puta do Stare Gradiške, a prema Davoru, Slavonskom Brodu.
• Predstavljanje sjedišta Brodsko - posavske županije, posebna proslava na Trgu, stotine brodica na Savi. Brodom dalje prema Slavonskom Šamcu, Županji, Gunji i Račinovcima. U Račinovcima silazimo s broda i mijenjamo način putovanja, naime put nastavljamo konjima do Iloka.

4. 03. kolovoza ILOK

• U Iloku nas domaćini dočekuju pričom o Srijemu, običajima i slavnim građevinama (kulama, dvorcima, šetalištima, paviljonima).
• Budući da slavonski, bački, baranjski i srijemski kraj Hrvatske obiluje konjičkim ergelama, saznajemo ponešto i o uzgoju konja.
• Probe vina i lokalnih specijaliteta: kulen, iločka vina.
• Brodom od Vukovara preko Borova, Dalja, Erduta do Aljmaša, jedan dan u Kopačkom ritu, jedan dan do Batine (obnovljen batinski most), kopnom do mađarsko hrvatske granice. Kneževo, Donji Miholjac – brodom do Terezinog polja, Legrad, prijelaz Goričan rijaka Mura, (prijelaz brodicama - gumenjacima), Mursko Središće, Štrigova, Sveti Martin na Muri, pješice jedan dan Dubrave Križevljanske.

5. 11. kolovoza TRAKOŠĆAN

• Obilazak dvorca: njegove znamenitosti i legende.
• Nakon dvorca slijedi obilazak Maceljskog gorja (vinogradi), slijedi odlazak do Huma na Sutli, a Sutlom se krećemo brodicama (gumenjaci). Slijedi Miljana, Kumrovec, Klanjec, Šenkovec, granični prijelaz Bregana. Nalazimo se na Žumberku od Bregane (penjanje do blizu Stojdrage) do Sv. Gere, do Kamanje; rijeka Kupa, prijelaz Jurovski Brod do Bosanaca.
• Brod na Kupi – gdje se zaustavljamo uz kratku priču i zadnjih 10 km putujemo rijekom Čabrankom.
• Sada smo prešli u Čabar (goranski kraj). Od Čabra krećemo do prijelaza Rupe i Pasjaka.
• Priča o Rijeci – najbliži izlaz sjeverne Europe prema Jadranskom moru i južnim lukama.

6. 18. kolovoza BUJE

• U Bujama nas dočekuju predstavnici istarskoga kraja. Predstavljanje istarske kulture, tradicije, običaja, kulinarskih specijaliteta. Poslušat ćemo istarske priče i legende (o čarobnjaku i njegovim kćerima), o rimskim osvajanjima. Kušat ćemo autohtona istarska vina, pršut.
• Konac putuje prema Savudriji i Savudrijskoj vali odakle kreće na put s brodom za južnu Hrvatsku.

7. 25. kolovoza SALI

• Tjedan dana putujemo u smjeru Dugog Otoka, smjer Sali. Okusivši čari putovanja brodom, zaustavljamo se na ovom krasnom otoku i u žarištu njegova bila, Saliju. Dočekuju nas domaćini pripovijedajući nam povijest kraja (priče o osvajačima, pomorsko – trgovinskim putovima starih vjekova), prepričavajući drevne legende i mitove, iznoseći stare običaje (način lovljenja i pripremanja ribe, priče o otočkim brodicama, prikaz uzgoja vinove loze) i tradiciju blagoslivljanja ljudi i njihovih potreba, usjeva i zemlje, radne opreme i plodove njihova rada.
• Uživat ćemo uz dramske prikaze i scene pojedinih djela starih hrvatskih književnika, uz tradicionalne pjesme ribara kada su polazili u lov, uz klapske pjesme današnjega i starijega izraza.
• Nakon postavljanja konca otokom, spremamo se na put za Lastovo.

8. 01. rujna LASTOVO

• Na Lastovu se osmi puta susrećemo s ekipom „Malog mista“.
• Lastovci i Lastovke iz Prežbe, Pasadura, Zaklopatice, Lastova i Skrivene luke predstavljaju nam svoja vina, tradicionalnu recepturu pripremanja obroka svoga kraja. Konac prolazi otokom i polako se priprema za povratak u maticu, svoje čvorište u slobodnome Gradu Dubrovniku.

9. 08. rujna DUBROVNIK

• Osmoga rujna konac se opet nalazi u velebnome gradu Dubrovniku. Obišao je preko 4000km kopnene, morske i riječne granice, pješice, brodicama, gumenjacima, na konjima, u džipovima i na biciklima. Njegovu osobnost dotakli su građani svih pograničnih županija, njih 18, gradova i općina. Njegov duh osjetili su vezovi gradova koji su dočekali brodice, otoci kojima su ga valovi donijeli i ljudi upravili.
• Svi građani ponosit će se Dubrovnikom kao središtem najveće kravate svijeta, govorit će iznova o slobodi recitirajući Gundulića, citirajući klub pjesnika i književnika vječnosti koji su davno o tome smjeli samo sanjati.
• Dubrovkinje i Dubrovčani pogostit će svoje goste od srca i duše pjevajući i vezujući konac u čvor, a dio njegova tkanja sačinjavat će igre iz starih običaja, recitirane zagonetke, pjevani napjevi, isprepletene ruke mladića i djevojaka u tradicionalni splet njihova kraja.