Bivšim vlasnicima Vlada vraća turistička zemljišta
Monday, November 27th, 2006BANSKI DVORI TRAŽE RJEŠENJE ZA 100 MILIJUNA ČETVORNIH METARA NAJATRAKTIVNIJEG ZEMLJIŠTA NA OBALI
Plan je vlasnicima kojima je imovina oduzeta poslije Drugog svjetskog rata zemljište vratiti gdje god je to moguće, odnosno gdje zemljište nije privedeno svrsi
Povrata zemljišta u kampovima neće biti jer će ono pripasti državi
ZAGREB -U višegodišnjoj raspravi o tome treba li turističko zemljište što nije privatizirano zajedno s poduzećima koja su ga koristila pripasti državi, lokalnoj samoupravi ili samim tvrtkama, dogodio se obrat, jer Vlada u igru vraća nekadašnje vlasnike kojima je ta imovina oduzeta nakon Drugog svjetskog rata. Kako sada stvari stoje, Vlada planira bivšim vlasnicima vratiti zemljišta gdje god je to moguće, odnosno gdje zemljište nije privedeno svrsi i već ima gospodarsku namjenu. Povrata zemljišta u kampovima neće biti, jer će ono pripasti državi, a isključeni su i vlasnici koji su dobili bilo kakvu naknadu.
Takvu Vladinu namjeru potvrđuje i odgovor koji smo dobili iz Ministarstva pravosuđa na pitanje hoće li novi zakon omogućiti povrat zemljišta prijašnjim vlasnicima turističkog i građevinskog zemljišta.
- U nacrtu zakona o turističkom zemljištu pokušava se iznaći optimalno rješenje kroz vraćanje u naravi prijašnjim vlasnicima turističkog i drugog građevinskog zemljišta, osim zemljišta u kampovima, koje u postupku pretvorbe i privatizacije nije procijenjeno u vrijednost društvenog kapitala trgovačkog društva, poručuju iz Ministarstva.
Nekoliko prijedloga
Turističko zemljište čiji status još nije riješen, a radi se o 100 milijuna četvornih metara, nalazi se na najatraktivnijim lokacijama i čini najvrjedniju neprivatiziranu imovinu u Hrvatskoj. Prema neslužbenim informacijama njegova se vrijednost procjenjuje na nekoliko desetaka milijardi kuna. Po Zakonu o privatizaciji izuzeto je od prodaje i postalo je vlasništvo Hrvatskog fonda za privatizaciju.
Turističke tvrtke nikada nisu prestale zahtijevati i lobirati da to zemljište postane njihovo vlasništvo, ali je Vlada prošle godine predložila zakon po kojem bi turističkim tvrtkama pripalo samo zemljište na kojem su izgrađeni njihovi objekti, dok je ostatak zemljišta, bez kojeg ti objekti mogu normalno funkcionirati trebao postati vlasništvo lokalne zajednice, ali ga ona ne bi mogla prodavati, nego samo davati u koncesiju. Država je trebala dobiti oko 25 milijuna četvornih metra zemljišta u kampovima. No, Vlada je naprasno odustala i od tog prijedloga i najavila je donošenje zakona o turističkom i građevinskom zemljištu. Nakon toga su krenula nagađanja hoće li Vlada ipak izići u susret turističkim tvrtkama i dati im malo veći kolač, odnosno pravo na veći udio u turističkom zemljištu. Oporba je takvu Vladinu namjeru iščitavala iz izmjena Zakona u vlasništvu. No, Vlada opovrgava takve spekulacije, te ističe kako ide u izradu novog zakona jer se u paketu želi riješiti i pitanje građevinskog zemljišta, koje je također izuzeto iz privatizacije.
Ministarstvo bez evidencije
Vlada je odlučila da će to zemljište i turističko i građevinsko, vratiti prijašnjim vlasnicima gdje god je to moguće. Koliko je takvog zemljišta, odnosno bivših vlasnika koji nisu obeštećeni zato što im je nakon Drugog svjetskog rata oduzeta imovina, u Ministarstvu pravosuđa ne znaju, jer o tome kako kažu ne vode evidenciju.
Međutim, naši izvori tvrde da Ministarstvo prikuplja takve podatke jer će baš o njima ovisiti koliko će Vlada ići daleko u povratu turističkog zemljišta, a pogotovu u svojoj drugoj namjeri, a to je povećanje naknada za obeštećenje tamo gdje je nemoguć naturalni povrat. Naši izvori tvrde da Vlada planira povećati naknade za turističko i građevinsko zemljište kako bi one bile pravednije od dosadašnjih i kako bi bile što bliže tržišnoj cijeni. Tako se želi izbjeći situacija u kojoj nekadašnji vlasnici za svoje zemljište dobivaju vrijednost koja odgovara tek malom postotku tržišne vrijednosti pa kojoj to isto zemljište danas prodaju tvrtke i lokalne vlasti koje su ga u međuvremenu uknjižile u svoju imovinu.
Za 1.454 rješenja 153,5 milijuna kuna
Dosad je u državnim obveznicama, podaci su Fonda za naknadu imovine, država za građevinsko zemljište isplatila naknadu od 136 milijuna kuna za 1.154 pravomoćna rješenja. U tijeku je isplata još 300 rješenja, pojašanjavaju iz Fonda, po kojima sveukupna naknada iznosi 17, 5 milijuna kuna u državnim obveznicama. To znači da su dosad donesena ukupno 1.454 rješenja, po kojima je naknada za građevinsko zemljište ukupno 153,5 milijuna kuna, odnosno u prosjeku 105 tisuća kuna po rješenju. To bi značilo da su bivši vlasnici građevinskog zemljišta u prosjeku dobili obeštećenje od 14 tisuća eura za što se samo u rijetkim dijelovima Hrvatske može kupiti zemljište za gradnju kuća ili nekih drugih objekata. Uz to je država isplatila i 89 milijuna kuna naknade za poljoprivredno zemljište za 1.123 bivša vlasnika ili njihove nasljednike, odnosno 89 tisuća kuna po rješenju.
Hoće li te naknade ubuduće biti veće, ovisit će o tome koliko se građevinskog i turističkog zemljišta ne može vratiti u naturi, odnosno koliko bi državu koštala isplata po novim pravilima. A to će pak ovisiti o ponašanju vlasnika turističkih poduzeća, odnosno o tome hoće li se oni pomiriti s time da će dobiti samo zemljište na kojem su izgrađeni njihovi objekti i ono koje im je potrebno za obavljanje posla ili će i dalje lobirati da se njihov kolač poveća.(Jagoda MARIĆ glasistre)
