Laži = kratke noge

 
Kako pise jutarnji list uz slučaj iz 1991., sir Chalmers spominje i novi slučaj plagiranja rada norveškog autora


ZAGREB – U novom broju uglednog časopisa British Medical Journal objavljen je članak “Uloga sistematskih recenzija u otkrivanju plagijata: slučaj Asima Kurjaka” autora sir Iaina Chalmersa.

U članku Chalmers, direktor James Lind Library u Oxfordu, institucije koja prikuplja podatke o kliničkim pokusima u svijetu, govori o slučaju plagijata što ga je otkrio prije 15 godina. Riječ je o radu koji je objavljen u časopisu Acta Medica Iugoslavica (sada Acta Medica Croatica) autora Asima Kurjaka i Johna Beazleyja.

“Više od pola teksta i neki podaci u tom radu bili su identični materijalu iz rada koji nisu citirali, a koji su tri druga autora tri godine ranije objavili u Journal of Obstetrics and Gynaecology of British Commonwealth”, piše Chalmers te ističe kako su mu tri autora originalnog rada rekli da ih Kurjak i Beazley nisu kontaktirali.

Chalmers dalje navodi da su Kurjak i Beazley tada radili u Queen Charllote’s Hospital u Londonu, ali je iz njihova rada proizlazilo da je klinički pokus rađen u Hrvatskoj. Nadalje, iz kontakta s prof. Beazleyjem Chalmers je saznao da on nije potpisao rad zajedno s Kurjakom. Chalmers se tada obratio Kurjaku koji mu je u pismu poslanom u veljači 1991. potvrdio da prof. Beazley nije bio uključen u taj rad.

“U pismu prof. Kurjaka nije bilo komentara na to da je on očito plagirao tekst”, piše Chalmers koji je o tome obavijestio i tadašnjeg glavnog urednika časopisa Acta Medica Iugoslavica, Nikolu Peršića, kao i njegova nasljednika na uredničkom mjestu Stojana Kneževića, te tadašnjeg dekana Medicinskog fakulteta u Zagrebu, Matu Granića, koji je formirao specijalno povjerenstvo da se istraži cijeli slučaj.

Granić je u lipnju 1991. izvijestio Chalmersa da su “članovi toga povjerenstva odmah spoznali utjecaj Kurjakove rane greške na univerzalne znanstvene principe”. “Međutim, mi smo zadovoljni što vidimo da je prof. Kurjak u potpunosti svjestan svoje greške…

Kako je prof. Kurjak vrlo uvaženi ekspert na svom polju sa značajnim doprinosima našoj ultrazvučnoj medicini, cijenili bismo vašu taktičnost u ovom slučaju”, odgovorio je Granić. No, Chalmers u svom tekstu navodi kako je prije četiri godine otkrio da je prof. Kurjak plagirao i materijal iz doktorske teze jednog norveškog autora i, s kolegicom Sanjom Kupešić, objavio ga kao poglavlje knjige.

Kada su izdavači obaviješteni o plagijatu, zaustavili su distribuciju knjige i ponovno je tiskali, ali bez Kurjakova poglavlja. Norveški autor originalnog rada o plagijatu je izvijestio i Međunarodno udruženje za ultrazvuk u porodiljstvu i ginekologiji koje je odlučilo da prof. Kurjak i koautor “nisu prihvatljivi za članstvo u Udruženju, kao i za beneficije koje uz to idu tijekom iduće tri godine”.

Norveški je istraživač o Kurjakovu plagijatu 2002. godine izvijestio i tadašnjeg dekana Medicinskog fakulteta u Zagrebu, Borisa Labara, ali dosad nisu dobili njegov odgovor.

Dr. Kurjak: Slučaj riješen prije 15 g.

Zanimljivo je kako se slučaj star 32 godine, u potpunosti razriješen još prije 15 godina, ponovno aktualizira. U pisanju rada 1974. greškom je ispušten samo jedan citat. U jednom od brojeva AMC ispričali smo se autoru jer uz tehniku epiduralne analgezije nismo naveli njegovo ime i time je cijeli slučaj završen – kaže dr. Kurjak.

Što se pak tiče pritužbi norveškog znanstvenika, dr. Kurjak kaže da je u pisanju knjige autor četiri puta citiran, a slučajno pored četiri rečenice nije naveden citat i tada je uslijedila isprika, no dodaje da on nije dobio ispriku istog autora koji je u svojoj knjizi koristio sedam njegovih slika bez navođenja izvora.     (G. J.)

Granić: Ukorili smo Kurjaka

Prije 15 godina sam kao dekan želio biti krajnje objektivan pa sam odmah sazvao Komisiju za znanost i Znanstveno nastavno vijeće fakulteta kako bi se odredili prema tim optužbama. U međuvremenu, stiglo je novo pismo dr. Chalmersa u kojem on bitno ublažava prvi stav o plagijatu i naglašava da je veći dio tog slučaja plod nesporazuma, rekao je dr. Mate Granić, tadašnji dekan zagrebačkog Medicinskog fakulteta. No, unatoč tom drugom pismu, fakultet je ukorio i upozorio dr. Kurjaka da će kazna biti znatno drastičnija ako se slučaj ponovi, rekao je Granić.     (G. J.)

Tweet about this on TwitterShare on Google+Share on FacebookPin on PinterestShare on StumbleUponEmail this to someonePrint this page

Comments are closed