Zelena Istra uputila Otvoreno pismo Rockwoolu

Udruga Zelena Istra uputila je danas otvoreno pismo Bartoszu Stentoftu, direktoru tvornice kamene vune Rockwool u Pićnu

Poštovani,

dolazak Rockwoola u Istru izazvao je mnoga strahovanja, negodovanja i prosvjede. Jedan od razloga je i taj je što je cijeli proces pregovora o uvjetima vašeg dolaska bio u cijelosti sakriven od javnosti, pa je i svaka sumnja u njegovu regularnost opravdana. Političari na vlasti u Istri smatraju da im trenutna pozicija vlasti daje moć da odlučuju bez konzultacija s građanima. Vjerujemo da će se takva politika na kraju okrenuti protiv njih samih. Drugi je razlog u tome što niste u pravo vrijeme niste pažnju poklonili zabrinutosti javnosti. Pozivate se na proceduru javnog uvida i rasprave koja je odrađena prema zakonu, a u njoj nije sudjelovao nitko. Složit ćete se s nama da to nije bilo zato što građani nisu bili zainteresirani, nego zato što nisu bili u informirani i upoznati s prirodom proizvodnje koja će se pokrenuti u Pićnu. Niti čelnici Općine niti predstavnici vaše korporacije nisu uložili trud da pravovremeno i adekvatno upoznaju lokalno stanovništvo s planiranim projektom. Istina je da takav omalovažavajući odnos prema građanima omogućava i postojeći hrvatski Pravilnik o procjeni utjecaja na okoliš. U rujnu je vaša tvornica krenula s radom i od samog početka iskusili ste što znači neprijateljsko okruženje. Zabrinutost građana trebali ste uzeti u obzir mnogo prije. Dani otvorenih vrata očito nisu dovoljni da biste “postali i ostali dobar susjed” ljudi su zabrinuti za svoje i zdravlje svoje djece.

Stoga vam predlažemo nekoliko mjera na koje vas zakoni ne obavezuju, ali koji bi mogli značiti početak stvaranja boljeg odnosa prema građanima zemlje koju ste izabrali za svoju novu proizvodnju:

1. Unaprijedite i učinite javno dostupnim program praćenja stanja okoliša nakoji vas je obavezalo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja igraditeljstva Prema programu dužni ste kontinuirano mjeriti emisije u zrak sljedećih ispusta: ispust kupolaste peći – praćenje emisija SO2; ispust iz vrtložne komore i zone sušenja – praćenje emisije NH3, formaldehida i čestica; ispust iz sekcije za hlađenje – praćenje emisije NH3

Povremena mjerenja, najmanje jednom godišnje potrebna su na ispustima: kupolne peći – praćenje emisije NOx H2S, HCl; vrteće komore i zone sušenja – praćenje emisije fenola; sekcije hlađenja praćenje emisije formaldehida Povremena mjerenja, najmanje jednom u 3 godine na ispustima iz: zone sušenja – praćenje emisije NOx; sekcije hlađenja – praćenje emisija čestica Povremena mjerenja, najmanje jednom u 5 godina na ispustima iz: kupolne peći – praćenje emisija čestica, CO i HF; sekcije hlađenja – praćenje emisije fenola; sekcije rezanja proizvoda – praćenje emisija čestica

Trenutno u široj zoni postoji 5 stanica iz mreže TE Plomin i jedna u Koromačnom(koja se za sada ne koristi). Postojeća automatska mjerna stanica koja se nalazi u Općini Pićan u Sv. Katarini mjeri samo SO2, NOx, lebdeće čestice i O3. Vama predlažemo da postavite novu mjernu stanicu koja bi mjerila SVE relevantne onečišćujuće tvari koje emitira Rockwool (osim 4 parametra koji se mjeri na postaji SV. Katarina potrebno je pratiti i emisije NH3, formaldehida, H2S, HCl, fenola, CO, HF). Potrebno je osigurati kontinuirano praćenje navedenih onečišćujućih tvari koje ispuštate u zrak i sve raspoložive podatke učiniti u svakom trenutku dostupnima javnosti, udrugama za zaštitu okoliša, institucijama koje zastupaju interese zdravstveno osjetljivog stanovništva te zdravstvenim organizacijama itd. Osigurajte dnevno, mjesečno i godišnje izvješćivanje. Ili još više, osigurajte ispitivanje onečišćenja vegetacije i tla u nekom vremenskom periodu zagađivalima koji su rezultatvašeg proizvodnog procesa.

2. Uvedite europski standard upravljanja okolišem pod nazivom EMAS Radi se o inicijativi EU za unaprjeđenje zaštite okoliša za poduzeća, a pristupanje toj inicijativi u potpunosti je dobrovoljno. Njen je cilj da prepozna i nagradi one tvrtke koje primjenjuju standarde zaštite okoliša više od zakonom predviđenih. Viši standardi odnose se i na informiranje i komunikaciju s javnosti putem obaveze izrade redovitih okolišnih izvještaja. Pravni temelj za uključivanje u europski sustav za ekološko upravljanje – EMAS kreiran je usvajanjem Zakona o zaštiti okoliša RH 3. listopada 2007. Točnost i pouzdanost okolišnih izvještaja provjeravaju neovisni procjenitelji. Osim priznanja, tvrtke koje uvedu EMAS dobivaju i na vjerodostojnosti. Odlučite li se za uvođenje EMAS-a, odgovorit ćete na primjereni način pritiscima javnosti za provjerom istinitosti vaših okolišnih izvještaja, dokazat ćete da vam je doista stalo do unutarnje sigurnosti, boljih performansi u zaštiti okoliša i boljeg upravljanja rizicima. Iz službenih smjernica za provođenje EMAS-a izdvajamo: transparentnim upravljanjem zaštitom okoliša tvrtka dokazuje da vodi brigu o zabrinutosti zainteresirane javnosti, informacije o okolišu moraju biti prezentirane na jasan i koherentan način u tiskanoj formi i to tako da budu jednostavno dostupne onima koji nemaju drugog načina da dođu do tih informacija (npr. putem interneta, knjižnica i sl.), ukoliko je korporacija kojoj pripada tvornica u Pićnu već usvojila EMAS standarde u upravljanju okolišem, podaci o lokalnoj tvornici moraju biti obrađivani i objavljivani zasebno, prilikom izrade okolišnog izvještaja, tvrtka mora obraditi direktne i indirektne utjecaje na okoliš svojih aktivnosti, proizvoda i usluga; pod direktnim utjecajima smatraju se (ali ne ograničavaju na): emisije u zrak, ispuštanja u vodu, izbjegavanje nastanka, recikliranje, ponovna upotreba, prijevoz i odlaganje krutog i drugih vrsta otpada, naročito opasnog, korištenje i onečišćenje tla, korištenje prirodnih resursa i sirovina (uključujući energiju), utjecaji od važnosti za lokalnu zajednicu (buka, vibracije, miris, prašina, vizualni utjecaj itd.), utjecaj prijevoza (sirovina, gotovih proizvoda, zaposlenih), rizik ekološkog akcidenta i njegovi mogući utjecaji, utjecaj na bioraznolikost. Indirektni utjecaj aktivnosti, proizvoda i usluga, koji mogu imati značajni okolišni aspekt, a koji tvrtka nema mogućnosti u potpunosti kontrolirati su (ali se ne ograničavaju na): utjecaji proizvoda (dizajn, proizvodnja, pakiranje, prijevoz, korištenje, ponovna uporaba ili odlaganje otpada), kapitalna ulaganja, nova tržišta, administrativne i odluke u planiranju, utjecaj na okoliš kooperanata ili drugih ugovornih suradnika itd. Tvornički management mora definirati okolišnu politiku koja će osigurati predanost kontinuiranom poboljšanju i prevenciji onečišćenja kao i okvir za stalno postavljanje sve viših ciljeva u zaštiti okoliša. Za ostvarivanje tih ciljeva izrađuje se program; ciljevi se moraju postići u zadanom vremenskom roku, a za ostvarivanje tako postavljenog programa utvrđuje se pojedinačna odgovornost unutar poduzeća. Budite među prvima koji će u Hrvatskoj primijeniti ovaj standard. S poštovanjem, Upravni odbor Zelene Istre

Tweet about this on TwitterShare on Google+Share on FacebookPin on PinterestShare on StumbleUponEmail this to someonePrint this page

Comments are closed